Zadar

Kršćanstvo se u Zadru udomačilo u najranije doba. Tako se prvi po imenu poznati zadarski biskup Feliks, spominje već 381. kao sudionik koncila u Akvileji i 390. u Milanu.
13.03.1177. godine dočekan je u hrvatskom gradu Zadru Papa Aleksandar III. - Zadrani, sav kler i puk, pozdravili su ga zanosnim pjevanjem pjesama i himni na "svom slavenskom jeziku". Hrvatska, glagoljaška duša Zadra njegovana je kroz stoljeća, a u 17.st. biskupVicko Zmajević osnovao je i glagoljaško sjemenište. 2003. godine dočekala je "Zara Christiana" ponovo Rimskog Prvosvećenika – Papu Ivana Pavla II.

Crkva sv. Donata - najpoznatiji zadarski spomenik, 9.st. Predromanika

Najpoznatija zadarska crkva monumentalna je predromanička građevina kružne osnove. Predstavlja tip tzv. dvorske crkve, ali se izdvaja svojom originalnošću i nema direktnog uzora (kao uzor navodi se Palatinska kapela u Aachenu). Isprva posvećena sv. Trojstvu, današnje ime nosi od 15. st. po zadarskom biskupu Donatu, koji ju je po predaji i dao sagraditi. Posebna zanimljivost su i njeni ogoljeni temelji, tako da je jasno vidljiv ugrađeni antički materijal - ulomci stupova, arhitrava, natpisa, žrtvenika, a u unutrašnjosti i originalni stupovi i ploče rimskog foruma na kojem je crkva direktno podignuta.
Danas je izvan sakralne funkcije, a zbog izvanrednih akustičkih karakteristika udomljuje brojne glazbene priredbe, među kojima i međunarodni festival "Glazbene večeri u sv. Donatu".

Katedrala sv. Stošije - najveća katedrala u Dalmaciji

Trobrodna romanička katedrala građena je u dva navrata u 12. i 13.st. (obnovljana nakon stradavanja u IV. križarskoj vojnoj 1202.), a podignuta je na mjestu starije starokršćanske bazilike sv. Petra apostola iz 6.st. Današnje ime dobila je zbog moći - pepeo srijemske mučenice Stošije (Anastazije), koji se čuvaju u mramornom sarkofagu u sjevernoj apsidi oltara. Svoje prepoznatljivo kasnoromaničko lice: savršena harmonija horizontalnih i vertikalnih linija i rozeta koja parira onima iz Pise i Luce, dobiva proširenjem pročelja 1324.godine. Unutrašnjost katedrale je monumentalna: središnja lađa tri puta je šira od bočnih, nad kriptom iz 12. st. povišeni je prezbiterij sa vrijednim korskim sjedalima u stilu cvjetne gotike (Matej Moronzano), te više bogato ukrašenih bočnih oltara. Najstariji dijelovi katedrale su sakristija (kapela sv. Barbare) i podni mozaik iz 5. st., te šesterolisna krstionica iz 6. st. - potpuno porušena u bombardiranju 1943., obnovljena 1989. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale sagrađeni su 1452. a gornje katove gradio 1892. prema tipu zvonika u Rabu, engleski arhitekt T. G. Jackson.

Crkva sv. Krševana - po mnogima naša najljepša romanička crkva

Samostanska crkva muškog benediktinskog samostana; posvećena 1175. godine. To je trobrodna bazilika koja završava sa tri bogato ukrašene (otvorena galerija arkada sa vitkim stupićima kubičnih kapitela) polukružne apside. Lađe su međusobno odijeljenje antičkim stupovima i pilastrima. Glavni oltar izgrađen je 1701.g. kao ispunjenje zavjeta građana Zadra protiv kuge iz 1632.godine. Četiri bijela mramorna kipa koji predstavljaju zadarske zaštitnike: Stošiju, Krševana, Šimu i Zoila dodana su kasnije. Uz crkvu se nalaze ostaci srednjovjekovnog benediktinskog samostana porušenog u II. svjetskom ratu, te zvonik započet 1485., koji nikad nije dovršen.